SPLITSKI HDZ-ovci IMAJU KANDIDATA I ZA SLIJEDEĆE LOKALNE IZBORE, 2017. GODINE

30 09 2012

NATJEČAJ ZA BANOVINU

Tomislav Đonlić: Grubišićeva kandidatura jalov je pokušaj da se zaustavi HDZ

‘Ponosan sam na svoje sudioništvo u osnivanju Hrvatskog bloka, to je bio odgovor na Sanaderov način vođenja HDZ-a’, kaže Đonlić, koji većinu slobodnog vremena provodi u Sveučilišnoj knjižnici / Nikola Vilić / CROPIX I dok je, recimo, SDP već objavio ime svoga gradonačelničkoga kandidata Ive Baldasara, don Ivan Grubišić i aktualni gradonačelnik Željko Kerum još uvijek se nisu decidirano izjasnili o svojim ambicijama, a mediji spekuliraju o još nekoliko “nezavisnih” potencijalnih kandidata, među HDZ-ovim potencijalnim kandidatima pojavilo se i jedno novo, čak i u lokalnim razmjerima slabo poznato ime.

Tomislav Đonlić (31) mlada je snaga HDZ-a, u kojega puno nade, kako doznajemo, polaže i vrh stranke…

Profesor je u jednoj solinskoj školi, doktorand povijesti. Inače, rođen je u Splitu, a sa suprugom i dvoje djece živi u Žrnovnici. Studij za profesora povijesti završio je na Sveučilištu u Zagrebu, gdje pohađa i poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene povijest. Znanstveno-istraživačko područje njegova rada je iz crkvene povijesti splitsko-makarske nadbiskupije u prvoj polovini 20. stoljeća. Nego, vratimo se mi u stvarnost možda i budućega gradonačelnika drugog hrvatskoga grada.

Je li činjenica da ste široj javnosti još uvijek nedovoljno poznati vaša prednost ili mana?

− O tome tko će biti HDZ-ov kandidat, a time i sigurno izabrani gradonačelnik Splita, odlučit će nadležna stranačka tijela. Velika je čast to što se moje ime uopće spominje u kontekstu potencijalnih kandidata za gradonačelnika. A je li prednost ili mana – time se ne opterećujem.

Dio medija kritizira HDZ upravo zato što još nije izašao s imenima gradonačelničkih kandidata!?

− Danas je HDZ suviše ozbiljna stranka da bi podlegla pritisku i reketarenju SDP-ovskih novinara da što prije imenujemo kandidate. Zašto im se žuri? Još je više od sedam mjeseci do izbora, a SDP-ovi kandidati već su posve potrošeni, poput Baldasara u Splitu, ili dobrano kompromitirani, poput Bernardića u Zagrebu, pa ih je valjda zahvatila panika. SDP je prerano “kukuriknuo“, računali su da ćemo i mi odmah imenovati kandidate kako bi ih naručenim anketama i prozirnim agitpropovskim spinovima rušili. Ne pada nam pamet nasjedati na taj njihov “sirenski zov” − HDZ će predstaviti kandidate kada procijeni da je za to najbolji trenutak.

Koga se najviše bojite, ili možda bolje: koga najviše respektirate kad je riječ o dosad poznatim i potencijalnim protukandidatima?

− Respektiram sve protivnike, ali ne bojim se nikog. Nakon unutarstranačkih izbora stranka je na svim razinama, a pogotovo u Splitu, konsolidirana i jedinstvena. Citirat ću predsjednika Karamarka: kandidat koji nakon zajedničkih dogovora i usuglašavanja dobije potporu gradskog HDZ-a i cijelog vrha stranke sigurno će biti izabran za splitskoga gradonačelnika.

Kako biste ukratko ocijenili dosadašnji mandat i stil vladavine Željka Keruma, koji se baš i ne pojavljuje na svome radnome mjestu?

− Stil vladanja njegov je izbor i njegovo pravo − ostao je dosljedan sebi. Pritom treba priznati i poštovati činjenicu da je njegov stil Splićanima bio poznat i prije nego što je izabran za gradonačelnika. Njegov je mandat obilježen velikim planovima s kojima je došao na vlast. Na žalost, došla je kriza, osim ostalih splitskih firmi, i njegov je biznis počeo štekati, a on je postajao sve nervozniji.

Očito je da se uglavnom bavio spašavanjem svojih firmi – s obzirom na broj zaposlenih, to i jest veliki problem − ali Split, pogotovo u ovoj situaciji, treba ne cijelog gradonačelnika, nego onoga koji će dati 150 posto od sebe. Trebamo gradonačelnika koji će znati upravljati svim procesima, od rješavanja problema škvera do komunalnih pitanja, koji zbog osobnih razmirica i tvrdoglavosti neće dopuštati da Hajduk tone. Nakon pobjede HDZ-a, Split će ga i dobiti.

Imate li viziju − kako pokrenuti Split? Ali ne mislim sad samo na lijepe želje, nego na neke konkretne poteze?

− Evo, jesu li samo lijepe želje ako kažem da je za početak potrebno promijeniti način ponašanja, a i razmišljanja? Split će morati postati “grad prijatelj poduzetnika“, jedino ćemo tako prevladati krizu. Nezamislivo je da u drugom gradu po veličini u Hrvatskoj nema ozbiljne inicijative poduzetnika − a nisu samo oni krivi za to. Je li se itko zapitao koliko bi Split trebao primati kruzera ako ih u Dubrovniku dnevno uplovi više od deset.. Puni zavisti gledamo na Zagreb, a ne želimo priznati da tamo mogu ploviti samo sandoline po Jarunu, dok se kod nas grade i mogu uplovljavati najveći brodovi na svijetu.

Ako se jadranska orijentacija ne može implementirati u Splitu – onda će Hrvatska prestati biti pomorska zemlja. Napominjem da je u razvoju svake uspješne pomorske luke na svijetu vodeću ulogu imao grad u kojem se luka nalazi, pa će i kod nas glavnu riječ u tom razvoju imati gradska uprava. Ne može nam za sve biti opravdanje globalna kriza. Kako kažu ekonomisti, kriza može biti i šansa.

Gradska uprava mora biti u službi građana i poduzetnika i njihov servis, a ne kočničar projekata. Smiješan je, recimo, Baldasarov program koji tvrdi kako je naša budućnost, osim u turizmu i nekretninama, u pokušaju pokretanja niza manjih pogona, proizvoditi ono što nam je potrebno za turizam!? To se zove nedostatak vizije… Naravno, treba odmah povesti računa i o tome da je istočni dio grada još uvijek urbanistički i u smislu komunalne infrastrukture odsječen od grada; treba urediti Žnjan, istočnu obalu, razriješiti pitanje Spaladium Arene…, ali pitanje svih pitanja jest oživljavanje ozbiljnog poduzetništva.

U Splitu se fenomen razočaranosti u neku vrstu partitokracije na državnoj razini snažno osjetio još 2005., kad je formirana poduzetnička Lista Velog mista, da bi na posljednjim izborima gradonačelnik postao tada nezavisni Kerum. Pribojavate li se da bi i ovaj put birači mogli potražiti rješenje u nekoj nezavisnoj listi?

− Treba biti vrlo jasan: gubitak povjerenja u Sanaderov HDZ i nestabilnost političkih opcija koje su dotad bile na vlasti u Splitu pogodovale su, među ostalim, Kerumovoj pobjedi. Svi se sjećamo − najprije bi se nekoliko mjeseci nakon izbora “natezali“ oko formiranja vlasti, a zatim bi do kraja mandata − dok je Split nazadovao i propadao − bili zauzeti održavanjem na vlasti, kao da su oni i njihove funkcije same sebi svrha. Više sreće nije bilo ni s Listom Velog mista.

Iz tog su iskustva Splićani izvukli dobru pouku, i siguran sam da ”eksperiment Grubišić“ neće proći ni približno onako kako mu navodne ankete predviđaju. Usuđujem se reći da je njegovo naglo i neprirodno uzdizanje jalov pokušaj da se zaustavi rast HDZ-a, kojemu se rejting znatno poboljšao nakon provedenih unutarstranačkih izbora. Splićani će ovaj put tražiti ozbiljnu i odgovornu opciju, a to će biti HDZ.

Bavljenje politikom općenito posljednjih godina nema najbolju percepciju u javnosti, no vaš se “zoon politikon” probudio u dosta ranoj dobi. Ako se ne varam, bili ste član Hrvatskog bloka koji je nastao odlaskom dr. Ivića Pašalića iz HDZ-a?

– Nije istina da su svi političari isti, da su svi korumpirani, kako to prezentiraju razni opsjenari… Inače, ponosan sam na svoje sudioništvo u osnivanju Hrvatskog bloka, to je bio odgovor na Sanaderov način vođenja HDZ-a, na detuđmanizaciju i ostale devijacije koje su kulminirale 2010. godine. Danas moram priznati kako Sanader, unatoč svim čistkama, nije uspio pretvoriti članstvo HDZ-a u amorfnu glasačku masu. Ljudi su se bili možda pasivizirali, ali nisu promijenili ideologiju, koju danas mogu slobodno izraziti.

Može li se govoriti o unutarstranačkim čistkama kadrova koji su do jučer bili privrženi Jadranki Kosor, ili pak Milanu Kujundžiću?

– Nikakvih čistki u stranci nema, nitko iz stranke nije isključen, za razliku od “brisanja“ koja su se ranije provodila. Gospođa Jadranka Kosor, sudeći po navijačkim člancima, sada je problem SDP-a, članovi HDZ-a nisu njom opterećeni.

Uostalom, naši županijski odbori u Šibeniku, Gospiću, Dubrovniku, Virovitici… nisu na unutarstranačkim izborima podržavali predsjednika Karamarka, a sada normalno, nesmetano, dobro rade. Raspušteni su samo oni ogranci koji nisu funkcionirali, koji su izgubili potporu članstva. Da nismo uveli reda pred lokalne izbore, vjerojatno bi nas ti isti medijski “dušebrižnici” napadali da smo nesposobni.

HRVOJE PRNJAK

 

Bio i član Praljkove obrane u Haagu

Bili ste, kao povjesničar, angažirani i kao član obrane generala Slobodana Praljka u Haagu?

– Kod nas je suradnja s Haaškim sudom uglavnom bila prebačena s pravnog kolosijeka u sferu politike… Pojam suradnje sa Sudom naše su vlasti shvaćale ultimativno kao suradnju s Tužiteljstvom, koje je samo jedna od strana u postupku… Hoće li Haaški sud ispuniti svoju misiju da donese mir – što je zapisano u Statutu suda – ovisi i o presudama.

Kako je i general Praljak istaknuo: mir je moguće postići samo ako se ostvari pravda, a pravdu je moguće postići samo na osnovu činjenica. Temeljem dosad izrečenih presuda, prevladava uvjerenje da su u toj medijsko-obavještajnoj, pravno-političkoj “zavrzlami“ činjenice ponajmanje bitne.


Akcije

Information

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s




%d bloggers like this: