PRGOMET: INTERES NAM JE OBNOVITI I OSNAŽITI STRANKU

10 09 2012

zamjenik predsjednika hdz-a kaže da se u stranci nije prepoznao početak krize

Drago Prgomet: Kako smo izgubili povjerenje Hrvata

Ne želim biti gradonačelnik Zagreba. Ne podržavam Kujundžićeve ideje o nekoj novoj stranci, iako je njegov rezultat neosporan i ima veliki politički kapital – kaže Prgomet.

Povećaj Drago Prgomet: Kako smo izgubili povjerenje Hrvata

Prgomet ne želi biti gradonačelnik Zagreba
Foto: ‘Davor Puklavec/PIXSELL’
Piše: Petar Grubišić

Politiku nikad nisam gledao kao interes, ali u politici morate biti spremni na kompromis – rekao je nakon Izbornog sabora HDZ-a Drago Prgomet kad je u prvom krugu na listi predsjedničkog kandidata Milana Kujundžića za dvadesetak glasova pobjedio Antu Sanadera koji u tu utrku ušao kao favorit sadašnjeg predsjednik Tomislava Karamarka. Iako je do izbornog procesa u HDZ-u široj političkoj javnosti dr. Prgomet bio nepoznat, čim je istaknuo kandidaturu za predsjednika HDZ-a ušao je u “koaliciju” sa Kujundžićem i njemu prepustio predsjedničku kandidaturu pristavši se kandidirati za zamjenika predsjednika. Iako su ga tijekom te kampanje mediji vidjeli kao čovjeka od posebnog povjerenja poraženog Kujundžića nakon izbora on se distancirao od njegovih političkih akrobacija i započeo suradnju sa predsjednikom Karamarkom i njegovim ljudima sa liste koji su uvjerljivo osvojili mjesta u najznačajnijim stranačkim tijelima.

Iako se u javnosti nije pojavljivao posljednja dva mjeseca, dr. Prgomet bio je Karamarkov izaslanik na nekoliko zanimljivih društvenih događaja kao što je bila Sinjska Alka. U razgovoru za Obzor govori nam svoje viđenje posljednjih događaja u stranci i sve učestalijih raspuštanja pojedinih odbora, zatim o odnosima sa Karamarkom, te dr. Kujundžićem, šansama HDZ-a na lokalnim izborima i svim drugim akualnim pitanjima.

:: Prošlo je nekoliko mjeseci od stranačkih izbora. Jeste li zadovoljni suradnjom s predsjednikom Karamarkom? Posebno što ste u kampanji bili na drugoj strani – s dr. Kujundžićem?

Zajednički rad treba temeljiti na osjećaju odgovornosti koja proizlazi iz naših dužnosti. Interes nam je obnoviti i osnažiti stranku. Tu smo obvezu dobili kao pobjednici zadnjih izbora, svako na svojoj poziciji, svatko sa svojim ovlastima. A, ako se različitosti i primjećuju, više su vezane uz različitost dosadašnjih naših profesionalnih karijera i života. Uostalom, svatko ima svoju osobnost. Pa nisu nas izaslanici birali kako bismo uvijek isto mislili, nego kako bismo surađivali.

>> Prgomet: Karamarko bi trebao razmisliti o isprici uime HDZ-a

:: Osjećate li, kako tvrde neki mediji, da ste zapostavljeni u stranci?

Već su neki mediji uz moje ime čvrsto vezali poznatu Baretovu pjesmu “Gdje je nestao čovjek”. Rjeđe sam bio u medijima nego tijekom predizborne kampanje pa se čini da me nema. Malo sam zanemario i Facebook. S druge strane, trebalo je pružiti priliku medijskog predstavljanja i članovima predsjedništva i voditeljima pojedinih odbora. Međutim, tijekom ljeta, uz redoviti posao na klinici, sudjelovao sam u brojnim stranačkim aktivnostima. A jedini tjedan godišnjeg odmora proveo sam radno, završavajući udžbenik za studente Medicinskog fakulteta.

:: Ovih se dana mogu u javnosti čuti priče o tome da se raspuštaju gradski odbori HDZ-a i smjenjuju njihovi predsjednici koji u kampanji nisu podržali Karamarka. Kako to komentirate?

Moramo svi prihvatiti činjenicu da su izbori unutar HDZ-a završili 21. svibnja i da svi moramo raditi u korist stranke. Poštovati legalno i legitimne dužnosnike tijekom unutarstranačkih izbora koji su bili najdemokratičniji izbori dosad. Poštovati različitost mišljenja. Neosporno je da postoje problemi u pojedinim lokalnim organizacijama, početna nesnalaženja i želimo ih riješiti na zadovoljavajući način, razgovorom i kompromisom. Raspuštanje odbora je zadnja mjera u takvim situacijama.

:: Znači, ne mislite da ima revanšizma?

Kada bi ga bilo, to bi bio veliki povratak unazad i otklon od onoga što se govorilo u predizbornoj kampanji.

:: U kakvim ste odnosima ostali s dr. Kujundžićem i što mislite o njegovoj najavi osnivanja nove stranke? Ima li mjesta za njega u HDZ-u?

Osobni i profesionalni odnosi su ostali isti. Vrstan stručnjak i čovjek koji u politiku unosi puno strasti i emocija. Neosporan je izborni rezultat Kujundžića i veliki politički kapital koji je dobio na unutarstranačkim izborima. Takva potpora ujedno obvezuje na rad za dobrobit stranke.

:: Biste li podržali njegovu novu stranku?

Ne.

:: Što HDZ mora učiniti kako bi pobijedio na lokalnim izborima iduće godine u svibnju?

Moramo prvo znati zbog čega smo izgubili dosadašnje izbore. Neodgovarajuće gospodarske mjere i kasno prepoznavanje dolazeće krize, korupcija i kriminal koji su se uvukli u društvo bili su neki od najvažnijih razloga zbog kojih smo izgubili povjerenje hrvatskog naroda. Zato, u procesu konsolidiranja stranke, moramo učiniti ozbiljan zaokret, moramo se jasno odreći svega onog što je pridonijelo gubitku povjerenja. Graditi narodnjačku, demokršćansku stranku gdje desno od nas ne može biti zid. Snažno se okrenuti budućnosti i projektima. Povremeno parafraziram američkog filantropa Charlesa Ketteringa: “Interesira me prošlost, ali sam odlučio ostatak života provesti u budućnosti.” Boriti se za povijesnu istinu, poštovati tradiciju, ali prihvatiti moderno. Naš program mora s neopterećenim ljudima, novim idejama i projektima dati odgovor kako jačati državu kroz razvoj gospodarstva, novih tehnologija, znanosti, izvora obnovljive energije. Naravno, uz jačanje solidarnosti u društvu i odbacivanjem svakog oblika radikalizma. Ponuditi i prihvatiti teme o kojima mora postojati nacionalni konsenzus. Uz to, prepoznatljivi kvalitetni ljudi s programima od važnosti za lokalnu zajednicu siguran su jamac za uspjeh na sljedećim izborima.

:: Iako HDZ još nije izišao sa službenim imenima, u javnosti se spominjete kao mogući kandidat za gradonačelnika Zagreba. Biste li se htjeli prihvatiti toga izazova?

Nisam nikada razmišljao o toj kandidaturi. HDZ ima mnoge kvalitetne ljude koji mogu biti izvrsni kandidati i pobijediti u utrci za gradonačelnika. Pobornik sam predkandidacijskog izbornog postupka gdje bi se svaki član stranke u Zagrebu mogao izjasniti o predloženim kandidatima i tako izabrati najboljega.

:: U HDZ-u je ponovo jak “liječnički lobi”. Osim vas tu su dr. Ante Ćorušić, predsjednik odbora za zdravstvo, i bivši ministar Darko Milinović. Kakva je vaša suradnja i jeste li očekivali da budete na čelu tog odbora?

Suradnja je odlična, znamo se godinama i profesor Čorušić je dogovorno izabran za predsjednika tog odbora i ima moju punu podršku.

:: Kad je Milanovićeva vlada odustala od gradnje pelješkog mosta, HDZ je ustrajao u priči da je taj projekt od nacionalnog interesa i prisilio je Vladu da promijeni mišljenje. Mislite li da bi HDZ sličnim prijedlozima mogao promijeniti mnoge diskutabilne odluka Milanovićeve vlade?

HDZ i predsjednik Karamarko, koji je uporno inzistirao na tom projektu, imaju pravo smatrati promjenu vladine odluke o pelješkom mostu svojim velikim uspjehom. No smatramo i željeli bi smo kada bi i oko drugih projekata postigli konsenzus: navodnjavanje, gospodarenje izvorima pitke vode, poljoprivrednim zemljištem i dr. Također, svakako ćemo inzistirati da Vlada povuče odluku o podjeli Hrvatske na dvije regije i odustane od planirane ratifikacije Sporazuma s BiH.

>> “Ne možemo zanemariti broj glasova koje je Kujundžić dobio”

:: Zašto je HDZ-u podjela na dvije regije neprihvatljiva?

Ta tema otvara brojne nedoumice. Prvo, kako je moguće da vladini dužnosnici u Bruxellesu donesu odluku suprotno Strategiji razvoja koja je prihvaćena u Hrvatskom saboru, a koja govori o tri regije? Kakva je to politička poruka – mi možemo biti i iznad odluka Sabora? I zakona? Drugo, možemo li iz obrazloženja te odluke većim priljevom novca od EU fondova shvatiti da je to Vladi jedino preostalo od obećanih investicija? Nisu EU fondovi nikoga izvukli iz krize pa neće ni Hrvatsku. I treće, ne možete ispravljajući jednu nepravdu, nanijeti drugu nepravdu, a takva podjela je nepravda Slavoniji.

:: HDZ se oštro suprotstavio i ratifikaciji Sporazuma s BiH jer je otkrilo da su postojale dvojbene okolnosti tog sporazuma. Jeste li za osnivanje saborskog povjerenstva koje bi istražilo te dvojbene okolnosti?

Taj sporazum imamo iz 1999. godine i on je u privremenoj primjeni. Iako nisam stručnjak za međunarodno pravo, jasno mi je da ratifikacijom, sve kad bismo i htjeli, ništa ne možemo riješiti, odnosno sporazum će i dalje ostati u privremenoj primjeni jer on ne može stupiti na snagu ako ga ne ratificiraju obje države. Nas nitko ne tjera na žurno postupanje oko ratifikacije. Kako su se naknadno pojavili novi dokazi o pripadnosti dva školja i vrha Kleka Hrvatskoj, i to treba proučiti. Treba iskoristi vrijeme do našeg ulaska u EU kako bi se proučili novi dokazi, a Vlada bi se trebala više fokusirati na nedovoljno brz proces ratifikacije našeg pristupnog ugovora u državama članicama EU te na pitanja koja su predmet monitoringa. Prije svega jer ratifikacija nije preduvjet završetka našeg pristupa EU, kao ni gradnja pelješkog mosta.

:: Gospodarsko stanje u državi je katastrofalno. Kukuriku koalicija nije ispunila ništa od svojih najava da će pokrenuti Hrvatsku. Hoće li Milanovićeva vlada izdržati do kraja?

Nisam siguran da danas u Hrvatskoj u to itko vjeruje. Pogotovo kada se nekom dogodi vlast, kao što se dogodila SDP-u.

:: Vaša je životna priča vrlo zanimljiva. Živjeli ste u BiH, tamo studirali medicinu i nakon rata morali ste u Hrvatskoj ponovno položiti ispite koje ste već dali. Bili ste sudionik Domovinskog rata?

Rođen sam u sedmeročlanoj obitelji u Žeravcu, u Bosanskoj Posavini. Rano smo ostali bez oca. Eto, što je život: u subotu, kada treba izići ovaj tekst, cijela obitelj naći će se na mjestu na kojem nam je bio dom, obilježiti 40 godina očeve smrti i 80. majčin rođendan. Dragovoljac sam Domovinskog rata od ljeta 1991. godine na istočnoslavonskom i zapadnoslavonskom bojištu. Pričuvni sam brigadir Hrvatske vojske.

:: U ratu nadimak vam je bio “leteći doktor”? Točno. Dva puta završio sam u minskom polju, prvi put spašavajući neprijateljske vojnike. Potom u prosincu 1991. kada sam s prijateljima stradao u minskom polju izvlačeći ranjene suborce i od tada me suborci tako zovu.

:: Jeste li sada u političkom minskom polju?

Politika je uistinu svojevrsno minsko polje. Ne brinite se, kao i dosad, uspjet ću!


Akcije

Information

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s




%d bloggers like this: